Predstavljena Enciklopedija Hrvatskoga zagorja

U ponedjeljak, 24. travnja 2017. godine u Termama Tuhelj održana je svečana promocija Enciklopedije Hrvatskoga zagorja, koja je nastala na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije, u nakladi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Riječ je o prvoj enciklopediji o Hrvatskom zagorju u povijesti, koja je obuhvatila čak 1947 natuknica na približno 1000 stranica, što odgovara obujmu nekoliko opsežnih monografskih izdanja različite tematike. Raspon obrađenih pojmova tematski se kreće od geologije i arheologije, obuhvaća prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu te seže sve do sporta i zabave. Također, obuhvaća i informacije o svim bivšim i sadašnjim, povijesnim i živućim osobama koje su se ili rodile, ili živjele i radile na području Hrvatskoj zagorja te su svojim djelovanjem, prema mišljenju autora, zaslužili mjesto u jednoj ovakvoj opsežnoj enciklopediji.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar istaknuo je prilikom govora da je izrazito ponosan na ovu Enciklopediju. „S ponosom smo predstavili  prvu  enciklopediju u povijesti o Hrvatskom zagorju, koja je nastala na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije, koja je prepoznala važnost i potrebu izdavanja ovog sveobuhvatnog djela. Hrvatsko zagorje uvijek je bilo poseban i jedinstven kraj s jasno izraženim identitetom i jedan od najpostojanijih dijelova Hrvatske. Za razliku od nekih drugih hrvatskih regija, tijekom povijesti svojatanih i otuđivanih te politički odvojenih od matice zemlje, Zagorje je bilo hrvatsko čak i u razdobljima kada je Hrvatska bila površinom najmanja ili najmanje vidljiva na političkome zemljovidu. Zagorje je srce kajkavskoga govornog područja, koje ima izrazito bogato nasljeđe, od kulturnog stvaralaštva i postignuća, umjetničke i spomeničke baštine, nakladništva i prosvjete, politike i gospodarstva, geologije i arheologije pa do sporta i zabave. Zagorje je dalo brojne osobe koje su ostavile neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti, na što smo izrazito ponosni“ – rekao je župan Kolar.

Predsjednica Skupštine KZŽ Vlasta Hubicki je istaknula: "Prošlo je više od deset godina od kada smo krenuli u izradu brend strategije Krapinsko-zagorske županije. Danas je na tim temeljima izgrađena prepoznatljivost i cijela Hrvatska zna da je naša županija - Bajka na dlanu. Među prvima u Hrvatskoj pokrenuli smo i izradu svoje regionalne enciklopedije koju danas predstavljamo. Stotine i stotine natuknica na gotovo 1.000 stranica, puno vrijednih slika i ilustracija – na jednom mjestu skupljeno ono osnovno znanje o našem najljepšem frtalju svijeta – prekrasna priroda, bogata povijest i kultura, gospodarstvo, sport, jezik, prosvjeta i politika. Skupljen je stvarno impresivan niz podataka te stoga danas osobito zahvaljujem Leksikografskom zavodu i svim našim suradnicima koji su vrijedno radili na prikupljanju i sažimanju svih tih podataka o bogatoj baštini Krapinsko-zagorske županije", rekla je predsjednica Skupštine Vlasta Hubicki.

Ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić istaknuo je kako je Hrvatsko zagorje nakon Istre druga regija u Hrvatskoj koja ima svoju enciklopediju: „Regije koje bi se po svojoj brojnosti i veličini mogle staviti ispred Zagorja, kao što su Dalmacija i Slavonija nemaju takvu enciklopediju. Mi smo se iznenadili koliko bogatstva ova regija ima. Mnogi ljudi iz Zavoda su radili na Enciklopediji, no bez pomoći muzealaca, povjesničara i pisaca ne bismo mogli napraviti ovakvo djelo. Napravili smo velebno djelo. Nikada nije napravljena jedna tako jaka sinteza enciklopedijskog tipa Hrvatskog zagorja. Dopustite mi da se poslužim tom slikom: „Zagorje više nije malo“ – rekao je ravnatelj leksikografskog zavoda Antun Vujić.

Na samoj Enciklopediji radilo je čak 130 autora, a zajedno s drugim zavodskim djelatnicima i fotografima u njenoj izradi sudjelovalo je više od 150 suradnika. No, kako je rekao zagorski književnik Božidar Brezinščak - Bagola, jedan od idejnih začetnika izdavanja ove Enciklopedije „zamisao o toj veličanstvenoj knjizi počela se kod zagorskih književnika i intelektualaca javljati uoči Hrvatskog proljeća, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, s pokretanjem časopisa Hrvatsko zagorje 1969. godine, koji je zbog političkih neprilika prestao izlaziti u prosincu 1971. godine.“ No, časopis je, kaže Bagola, ponovo oživio 1995. godine, a njegovo uredništvo je ubrzo došlo na ideju da se u budućnosti napravi upravo jedna ovakva enciklopedija. „Uredništvo je u svakom broju, u rubrici pod naslovom „Županijsko obzorje“, nastojalo u obliku kratke monografije prikazati pojedini grad, općinu, ustanovu, udrugu ili značajnu manifestaciju, čime je zapravo utiralo put prema ideji o zagorskoj enciklopediji. Kad smo saznali da je Leksikografski zavod Miroslav Krleža u Zagrebu tiskao Istarsku enciklopediju, naša ideja pretvorila se u inicijativu za izdavanje Enciklopedije Hrvatskog zagorja. Ugovor o izdavanju i tiskanju potpisan je 25. veljače 2014. godine, što znači da je rad na tom velebnom projektu trajao svega tri godine. Na njegovu ostvarivanju radilo se zaista timski složno, dogovorno i odgovorno“ – rekao je Božidar Brezinščak Bagola, koji je bio i stručni voditelj projekta u ime Krapinsko – zagorske županije, koja je potaknula i financijski poduprla čitavi projekt.

Na kraju svečanog dijela programa župan Kolar predao je i posebna priznanja četvorici najzaslužnijih što su Zagorci dobili enciklopediju – dr. Antunu Vujiću, te urednicima Božidaru Brezinščaku Bagoli, Mladenu Klemenčiću i Ivanu Cesarcu. U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Josipa Lončar, Marija Borić i Adam Končić. Među brojnim uzvanicima na svečanoj promociji bili su i župan Varaždinske županije Predrag Štromar, saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić, zamjenici župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek i Anđelko Ferek-Jambrek, pomoćnik ministrice kulture Blaž Žilić te predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić.

INFO: primjerak Enciklopedije Hrvatskoga zagorja moguće je naručiti putem telefona 01/4800-321, faxa 01/4800-323 ili e-maila:lzmk@lzmk.hr. Cijena je 480,00 kuna